"PREVIŠE JE PRIČE O DOBROJ UKRAJINI I LOŠOJ RUSIJI" Ilon Mask tvrdi da su ruski vojnici primorani da idu na front i da je Amerika izvela puč u Ukrajini 2014.
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Ilon Mask tvrdi da ruski vojnici u Ukrajini zaslužuju više saosećanja, jer su mnogi regrutovani i primorani na front.
- Kritikovao je pojednostavljen pogled na rat i ponovio tvrdnju da su SAD izvele puč u Ukrajini 2014. godine.
- U tekstu se navodi da za tu tvrdnju nema dokaza, dok je većina ruskih vojnika u Ukrajini potpisala ugovore sa vojskom.
Najbogatiji čovek na svetu, Ilon Mask, rekao je da ruski vojnici koji se bore u Ukrajini zaslužuju više saosećanja, tvrdeći da su mnogi od njih regrutovani i prisilno poslati na prve linije fronta.
"Morate imati empatije ne samo za mlade Ukrajince koji ginu, već i za Ruse, jer su regrutovani i primorani da idu na tu prvu liniju fronta", rekao je Mask u intervjuu na događaju koji je juče organizovao Njujork tajms.
"Previše je ove priče o dobroj Ukrajini i lošoj Rusiji"
Kritikovao je ono što je rekao da je previše pojednostavljen pogled na sukob. "Mislim da je previše bilo ove priče: Ukrajina je dobra, Rusija je loša. Sve što se radi Rusima je opravdano. To je nehuman i užasan stav", rekao je Mask, dodajući: "Borim se sa tim šta je ispravno učiniti".
Mask je takođe ponovio deo ruskih opravdanja za invaziju pokrenutu u februaru 2022. "Tačno je da je, iz perspektive invazije, Rusija agresor, ali je takođe tačno da smo mi Amerikanci izveli puč kako bismo svrgli demokratski izabranog proruskog predsednika Ukrajine", tvrdio je.
Očigledno je mislio na svrgavanje Viktora Janukoviča 2014. godine, koji je pobegao u Rusiju nakon višemesečnih protesta i smrtonosnih sukoba između demonstranata i snaga bezbednosti. "Zvuči kao da tražim izgovore za Rusiju, ali ne tražim", rekao je Mask.
Međutim, Maskova tvrdnja da su Sjedinjene Države organizovale puč u Ukrajini nije tačna i predstavlja jednu od najčešće ponavljanih teza ruske propagande.
Masovni građanski protesti, poznati kao Evromajdan ili Revolucija dostojanstva, izbili su u novembru 2013. godine nakon što je Janukovič iznenada odustao od pokušaja da potpiše sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom, uprkos ranijim obećanjima o bližim vezama sa Evropom.
Nema dokaza da su SAD izvele puč u Ukrajini
Nakon što su snage bezbednosti nasilno pokušale da uguše proteste, u sukobima je poginulo više od stotinu ljudi, prema podacima ukrajinskog Ministarstva zdravlja i UN.
Janukovič je pobegao iz zemlje u Rusiju u februaru 2014. godine, a 22. februara 2014. godine, ukrajinski parlament je ogromnom većinom glasova glasao za njegovo smenjivanje sa funkcije zbog zanemarivanja dužnosti i raspisao prevremene izbore.
Na izborima u maju 2014. godine, Petro Porošenko je demokratski izabran, a novu vladu je priznala međunarodna zajednica, a na kraju i sama Moskva. Nema dokaza da je Vašington organizovao promenu vlasti u Kijevu.
Naglasio je ulogu Starlinka
U intervjuu, Mask je takođe naglasio ulogu satelitskog internet sistema Starlink, koji razvija njegova kompanija SpejsIks, u podršci ukrajinskoj vojsci. "Postojao je jedan sistem koji nisu mogli da onesposobe, a to je bio Starlink. Da nisu imali Starlink, cela njihova linija fronta bi se srušila", rekao je.
Milijarder je ranije opisao rat kao besmisleno krvoproliće.
Rusi potpisuju ugovore sa vojskom
Maskova glavna tvrdnja da su ruski rovovi puni nasilno regrutovanih mladića koji nemaju izbora takođe je netačna. Kako Kijevski nezavisni list navodi u opsežnoj analizi, velika većina ruskih vojnika u Ukrajini nisu regruti primorani na rat pod pretnjom oružja, već odrasli koji su dobrovoljno potpisali ugovor sa vojskom, a njihov glavni motiv je novac.
"Mnogi misle da su Rusi primorani da se bore. Istina je zapravo suprotna – Kremlj se plaši da mobiliše sopstveni narod", rekla je Kijevskom nezavisnom listu Katerina Stepanenko, analitičarka za Rusiju u Američkom institutu za proučavanje rata (ISW).
Umesto masovne mobilizacije, ruski predsednik Vladimir Putin se oslanja na izdašne finansijske podsticaje, pa prema procenama NATO-a, ruska vojska uspeva da privuče do 40.000 novih ljudi na ugovor svakog meseca.
Za potpisivanje ugovora dele se visoki jednokratni bonusi i mesečne plate koje su nekoliko puta veće od prosečnih prihoda u Rusiji, a ruski regioni, pod pritiskom moskovskih kvota, takmiče se ko će ponuditi najveći bonus.
Pored direktne zarade, potpisnicima se nude pogodnosti poput oproštaja dugova i kredita, subvencija za kupovinu stanova, besplatnog obrazovanja za decu i izbegavanja krivičnog gonjenja ili zatvora.
Iako Kremlj pušta deo svog osoblja iz zatvora i vrši pritisak na migrantske radnike iz Centralne Azije i manje grupe stranaca, jezgro ruske vojske čine ruski državljani koji su potpisali ugovor pri punoj svesti, privučeni zaradom.
Nezavisni ruski vojni analitičar Pavel Luzin upozorava da to ne znači da su dve vojske moralno jednake, jer je Rusija okupaciona sila čiji vojnici dobrovoljno idu u rat zbog finansijskih interesa, dok se Ukrajinci bore za slobodu i goli opstanak.
Maks Bergman iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) objašnjava da kupovinom vojnika na ovaj način Putin održava prećutni društveni dogovor sa građanima: nakon što mu je delimična mobilizacija u jesen 2022. donela najveći pad popularnosti, on izbegava da dodiruje stanovništvo velikih gradova poput Moskve i Sankt Peterburga kako ne bi izazvao proteste i ugrozio sopstvenu vladavinu.
(Kurir.rs//Index)